Bolesti oka: u većine osoba s dijabetesom nastat će neki oblik bolesti oka (retinopatija) koji uzrokuje smanjeni vid ili sljepoću. Glavni uzroci retinopatije su stalno visoke razine glukoze u krvi zajedno s visokim krvnim tlakom i visokim kolesterolom. Međutim, rana dijagnoza i pravovremeno liječenje dijabetičke retinopatije mogu spriječiti oštećenje vida i sljepoću. Liječenje dijabetesa  uključuje kontroliranje krvnog tlaka te razina glukoze i lipida u krvi.

Komplikacije usne šupljine: dijabetes i loše zdravlje usne šupljine međusobno negativno utječu jedan na drugi. Osobe s dijabetesom imaju povećani rizik od upale desni (parodontitis) ako se glukoza u krvi ne liječi pravilno. Moraju se obavljati redovite kontrole usne šupljine, radi ranog postavljanja dijagnoze, naročito u osoba koje su prethodno imale nedijagnosticirani dijabetes, a u osoba s dijabetesom je potrebno hitno liječenje svake komplikacije usne šupljine.

Kardiovaskularna bolest: dijabetes i kardiovaskularna bolest (KVB) povezani su čitavim nizom kardiovaskularnih stanja koja zajednički čine glavni uzrok poboljevanja i smrtnosti u osoba s dijabetesom. Osobe s dijabetesom imaju dva do tri puta veću vjerojatnost za kardiovaskularnu bolest u odnosu na osobe bez dijabetesa. Visoke razine glukoze u krvi mogu povećati aktivnost sustava za zgrušavanje krvi i time povećati rizik od krvnih ugrušaka.

Bolest bubrega: daleko je češća u osoba s dijabetesom nego u osoba bez dijabetesa. Uzrokovana je oštećenjem malih krvnih žila što može dovesti do slabijeg rada ili potpunog zatajenja bubrega. Održavanje razina glukoze u krvi i krvnog tlaka što bliže normalnim vrijednostima može uvelike smanjiti rizik od bolesti bubrega.

Komplikacije u trudnoći: žene s bilo kojom vrstom dijabetesa tijekom trudnoće imaju rizik od brojnih komplikacija ako pažljivo ne prate i liječe svoje stanje. Gestacijski dijabetes je povezan s višestrukim štetnim ishodima trudnoće.
Žene s gestacijskim dijabetesom imaju u kasnijem razdoblju povećani rizik od dijabetesa tipa 2, naročito tri do šest godina nakon poroda, pa je stoga važno da žene s dijabetesom u trudnoći odnosno gestacijskim dijabetesom pažljivo kontroliraju i prate svoje razine glukoze u krvi te time uz odgovarajuću zdravstvenu skrb smanje rizik od štetnih ishoda trudnoća.

Bolest živaca: kod previsokih razina glukoze u krvi i krvnog tlaka, dijabetes može uzrokovati oštećenja živaca po cijelom tijelu. Brojčani podaci govore da dijabetičko stopalo i komplikacije nižih udova pogađaju između 40 i 60 milijuna osoba s dijabetesom na globalnoj razini. Oštećenja živaca na tim područjima tijela zovu se periferna neuropatija, a ona može dovesti do bolova, trnaca i gubitka osjeta. Gubitak osjeta je naročito važan, jer može dovesti do neprimjećivanja ozljede što pak može rezultirati ozbiljnim infekcijama i mogućim amputacijama.